Blog arhiva

Ironman 70.3 Pescara

IMG_20170616_201455_078.jpg

Prošlo je već deset dana od utrke, pa je bolje da nešto napišem dok nisam sve zaboravio. Start je bio u 9h što je dobro jer mogu normalno večerati i fino se naspavati bez buđenja u sred noći i gledanja na sat da ne bi slučajno prespavao. Na dan utrke je zapuhao umjeren sjeveroistočnjak. Ne znam kako ga Talijani zovu, ali kod njih je to konstantan povjetarac, za razliku od naše mahovite bure. More je zbog toga bilo jako uzburkano i bilo je nemoguće usidriti bove gdje je bilo planirano. Na 200-tinjak metara od obale imaju isprekidanu liniju nasutog kamenja kojem je svrha razbijanje valova, tako da je taj dio do kamenja bio nešto manje valovit. Zbog toga su skratili plivanje na cca 1200m i bove usidrili unutar tog mirnijeg dijela.

Startali smo s plaže, a prva bova je bila u plićaku nakon 50 metara, da bi onda išli dijagonalno na drugu bovu. Imao sam ideju da okružim oko prve bove i onda se vratim na obalu i otrčim po plaži dok ne dođem okomito na drugu bovu. Siguran sam da bi to bila brža opcija, ali pošto nitko drugi nije imao istu ideju krenuo sam za ostalima. Nisam htio riskirati diskvalifikaciju u slučaju da sam previdio neko pravilo. Plićak im je jako dug, tako da je plivanje bilo kombinacija trčanja, skakanja i borbe s valovima. Zaostao sam oko minutu i pol za vodećima, što za moje pojmove nije loše.

Na bicikl sam krenuo sa Birngruberom i prvih pola sata pratio njegov tempo. Prestigli smo dosta natjecatelja, a mislio sam da drži tako visok tempo da nam se ne bi prišlepali. Međutim nakon pola sata je i meni postalo previše i počeo sam zaostajati. U tih pola sata sam imao prosjek preko 330W. Ispostavilo se da je malo nakon što smo se razišli on sustigao grupu. Nije im uspio pobjeći, a onda se i on umorio pa je morao usporiti. Ta grupa mi je bila van vidokruga, ali mislim da su cijelo vrijeme bili na možda minutu ispred mene. Vidio sam ih samo jednom, pri kraju prvog kruga, ali tada sam počeo padati u tempu pa su mi opet malo odmakli. Na samom kraju biciklističke staze, na mjestu gdje se odvaja staza za one koji tek ulaze u drugi krug i za one koji idu prema zoni izmjene sam shvatio da je ta grupa na samo 30-ak sekundi ispred mene. Šteta što ih nisam ulovio u prvom krugu jer bi mi sigurno bilo lakše voziti u grupi nego sam. Ispred te grupe su bili samo Viennot i Kung.

Kad sam ulazio u šator za presvlačenje oni su iz njega izlazili, tako da razlika nije mogla biti veća od 30 sekundi. Na početku trčanja su mi svi malo odmakli. Temperatura se podigla i nije bilo lako trčati. U drugom krugu sam uspio malo ubrzati. Prestigao sam Poussona i Birngrubera, te do kraja došao na minutu od Fontane i Blokhina. Međutim, ta minuta je tada izgledala puno veća nego sad dok pišem izvještaj.

Sa 7. mjestom i jesam i nisam zadovoljan. Da sam uspio pratiti Birngrubera još koji kilometar i uloviti grupu vjerojatno bi prošao malo bolje. Ali i bez toga sam odradio solidnu utrku, na razini boljih halfova lani.

Sad ću malo pauzirati od utrka i posvetiti se treningu. Obično najznačajnije rezultate postižem u drugom dijelu sezone, a nadam se da će tako biti i ovaj put. Od sredine srpnja do sredine kolovoza ću biti na visinskim pripremama u St. Moritzu. Nakon toga me čeka Embrunman, pa Ironman Wales i možda Ironman Italija. Volio bi ponovno pobjediti u Embrunu, ali više od toga bi volio pobjediti i na utrci iz Ironman serije. Imam 2. i 3. mjesto od prije, pa je valjda došlo vrijeme i za korak više. Wales i Italija se boduju za Havaje 2018. godine, a jedan od ciljeva je što prije osigurati kvalifikaciju. Italiju ću prijaviti u prvom redu kao rezervnu opciju u slučaju da u Walesu iz bilo kojeg razloga ne završim utrku. Međutim, čak i ako Wales prođe dobro mogao bi odraditi i Italiju da do kraja godine skupim što više kvalifikacijskih bodova. Pobjeda na nekoj od tih utrka nosi 2.000 bodova, a za kvalifikaciju treba oko 3.600 tako da mi jedan Ironman svakako neće biti dovoljan.

Izvještaj iz Aix-a i najava Petrčana

Rezultatom u Aix-u definitivno nisam zadovoljan. Iduće utrke će pokazati da li je bio loš dan ili možda neki malo veći problem.

Plivanje je imalo i dobru i lošu stranu. S pozitivne strane malen zaostatak za vodećom skupinom, s negativne strane minutu iza druge grupe, a te prve dvije grupe su bile dosta velike. Na biciklu sam se ispočetka osjećao dosta dobro. Preciznije rečeno, osjećao sam da vozim poprilično dobro. Nikad se ne osjećaš dobro kad je puls u crvenom. U jednom trenutku, negdje u drugoj polovici vožnje, netko je doviknuo da sam 10 minuta iza vodećeg. Više se nisam osjećao dobro.

Nakon razočaravajuće loših prvih dviju disciplina, pokušao sam barem odraditi dobro trčanje. Prvi od tri kruga je bio solidan, međutim kad sam u drugom krugu pokušao ubrzati, pojavio se grč u trbuhu koji me pratio do kraja utrke i prisilio na trčkaranje.

Videom sam puno zadovoljniji nego utrkom

Priliku da provjerim da li sam u Aix-u imao samo loš dan imam već ovu nedjelju. Nastupam na državnom prvenstvu u srednje dugom triatlonu u Petrčanima pored Zadra. Srednje-dugi je u stvari distanca polu-ironmana, ali riječ ironman se ne smije koristiti za utrke koje nisu pod kapom Ironman organizacije. Zato je više neću koristiti, obećajem.

Za Petrčane me vežu lijepe uspomene jer sam tamo pobjedio na državnom prvenstvu u olimpijskom triatlonu prije 2 godine. Nadam se da će me i nakon ovog vikenda uz to mjesto vezati samo lijepe uspomene.

Ironman 70.3 Aix – najava

LRM_EXPORT_20170511_183716

Još jedan vikend, još jedna utrka. Sutra nastupam na Ironman 70.3 utrci u Aix en Provence-u. U Francuskoj sam do sad odrađivao svoje najbolje utrke, pogotovo ako je staza brdovita. Aix je u Francuskoj, a biciklistička staza je dosta brdovita tako da imam razloga za optimizam. S druge strane, utrka je u polu-ironman formatu, na kojem sam nešto lošiji nego na dvostruko dužoj distanci. Nemam konkretan cilj, ali bio bi prezadovoljan bilo kakvim rezultatom nižim od startnog broja.

20170513_173035

Start je sutra u 7:30h, imam startni broj 5, a utrku se može pratiti preko ironman.com web stranice.

Ironman Južna Afrika

Utrka u Dubai-u je bila u nekom međuprostoru, pa bi se moglo reći da sam prije par dana u Južnoj Africi otvorio triatlonsku sezonu. Lani sam na tu utrku došao pretreniran i na kraju odustao. Nikad se nisam osjećao tako loše na utrci kao tada. Dolazak u Port Elizabeth je probudio uspomene na prethodnu godinu. Osim te utrke, lani ni na ostalima nisam briljirao, tako da mi je trebala dobra utrka da vratim samopouzdanje.

Glavni favoriti su imali plivačke kapice druge boje. Većina njih pliva znatno bolje od mene, pa mi nisu ni mogli biti neki orjentir. Boris Stein je bio jedini favorit koji nije plivač za prvu skupinu. Lani je dosta popravio plivanje, pa sam znao da ako tokom plivanja u blizini vidim narančastu kapicu stvari vjerojatno idu dobrim tokom. Tako je na kraju i bilo, te sam ga cijelo vrijeme imao na oku. Isplivao sam u drugoj grupi, što je za mene dobro. Loše je što je naša grupa zaostala 4:30 minuta za prvom, te što je u toj grupi bilo 20-ak natjecatelja.

17797734_10203288585173563_1832879822_o-1

Iz tranzicije sam izašao kao prvi iz naše grupe. Pred kraj plivanja sam nastojao uloviti dobru poziciju tako da mi Stein i Skipper slučajno ne pobjegnu kroz tranziciju. Uspio sam se malo odvojiti na početku bicikla, a Stein me prestigao nakon otprilike 5 kilometara. Pratio sam ga 5-10 minuta i trebalo mi je 330-350 W da držim priključak. Nadao sam se da će malo spustiti tempo, ali od toga nije bilo ništa pa sam morao nastaviti u svom tempu. Ubrzo me sustiglo 3-4 natjecatelja iz plivačke grupe pa sam vozio sa njima. Do kraja smo prestigli nekoliko natjecatelja koji su otpali iz grupe ispred, a Skipper nam je nakon 100-tinjak kilometara pobjegao. Srećom nije otišao predaleko.

Afrique du sud IM  (231)-1.jpg

Utrka se rasplela na za mene najnepovoljniji način. Prva grupa nakon plivanja je bila velika, te je zbog neselektivne staze i relativno slabog vjetra na biciklu ostala u velikoj mjeri kompaktna do početka trčanja. Na trčanje sam krenuo sa 18. pozicije, sa preko 10 minuta zaostatka za grupom. Znao sam da se dosta njih preforsiralo na biciklu jer su pod svaku cijenu htjeli ostati u grupi. Temperatura se podigla na preko 30 stupnjeva što je dodatno otežavalo trčanje onima koji su preforsirali bicikl. Fokusirao sam se na svoju utrku i pokušao izvući najbolje moguće iz dane situacije. Do polovice trčanja nisam puno popravio poziciju, ali sam se u završnici ugurao u top10, što je i bio cilj prije utrke.

20170402_122423-1.jpg

Kao što sam rekao, trebala mi je utrka kojom bi vratio samopouzdanje nakon nešto lošijih nastupa prošle godine i mislim da sam to ovom utrkom napravio. Lani je bilo dosta utrka (pa i ona na Havajima) gdje je druga grupa sustigla prvu na biciklu. Ovaj put to na žalost nije bio slučaj. S druge strane ni ja nisam bio dovoljno jak na biciklu da pratim Stein-a koji je uspio sam uloviti grupu.

Afrique du sud IM  (184)-1.jpg

Mislim da sam na pravom putu, ali trebam još dosta napredovati u svim disciplinama ako želim konkurirati za top10 na Havajima. Što se tiče Havaja… Ova utrka mi je donijela 855 bodova, što nije puno i za kvalifikaciju bi morao odraditi još 2 dobra Ironmana. Gledano dugoročno mislim da bi mi bilo bolje prvi dio ove godine posvetiti radu na brzini i pokušati se popraviti na polu-ironman distanci, od čega bi u konačnici imao koristi i na ironmanu. Zbog toga sam odustao od ganjanja bodova ove sezone. Do 7. mjeseca planiram raditi na brzini u svim sportovima i staviti malo veći fokus na plivanje. Nakon toga bi nastupio na Embrunmanu, te na nekom Ironmanu na jesen s kojim počeo prikupljati bodove za idući kvalifikacijski ciklus. Idealno bi bilo osigurati kvalifikaciju u prvom dijelu godine, što bi ostavilo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu za Havaje.

garmin file s utrke (pokrenuo štopericu 2 minute ranije)